Izložbom Četvrti život broda Galeb Muzej grada Rijeke predstavlja segmente priče o Galebu i otvara vrata budućega stalnog postava na ovome neobičnom brodu, bananieri koja je slavu stekla kao “brod mira”. Rekonstrukcija broda u plutajući muzej, konzervatorsko-restauratorski radovi kojima će se sačuvati izvorno stanje interijera i eksterijera broda, kao i realizacija stalnog postava kojim će se ispričati Galebova kompleksna priča, čine jedinstven pothvat u hrvatskim okvirima. Muzejskim će se postavom predstaviti povijesni događaji kojih je Galeb bio dionik, povezujući ih s poviješću Rijeke, kao i svjetskom poviješću 20. stoljeća, čime će ovaj značajan eksponat pokretne kulturne baštine dobiti novu znanstvenu, edukativnu i kulturno-umjetničku dimenziju.
Sagrađen kao brod hladnjača za talijansku državnu kompaniju Regia Azienda Monopolio Banane, RAMB III nikad nije zaplovio na ruti iz istočnoafričkih kolonija u Italiju. Porinut pred sam početak Drugoga svjetskog rata, gotovo je odmah prenamijenjen u pomoćnu krstaricu. Talijansku zastavu 1943. zamjenjuje njemačka, a brod postaje minopolagač Kiebitz. Teško oštećen u savezničkom bombardiranju Rijeke, 1944. tone na morsko dno. Riječki inženjeri ga tri godine poslije dižu na površinu, a nakon temeljite rekonstrukcije postaje školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. Mitski status š/b Galeb stječe kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Njime je jugoslavenski predsjednik plovio u državničke posjete azijskim i afričkim zemljama, kreirajući treći put u hladoratovskoj podjeli svijeta – politiku nesvrstavanja i miroljubive koegzistencije.
Od 1990-ih brod je prepušten polaganom, ali neizbježnom propadanju. Galeb, koji je od 2009. u vlasništvu Grada Rijeke, u lošem je stanju. No poput feniksa, sprema se za novi život. Uskoro bi trebala početi njegova transformacija u brod-muzej, novu kulturno-turističku atrakciju Rijeke.
Slojevita prošlost ovoga broda, 2006. zaštićnog kao kulturno dobro Republike Hrvatske, vrijedna je muzeološke prezentacije. Njegova obnova, koja se odvija u sklopu projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” na kojoj sudjeluje i Sveučilište u Rijeci kao partner, podsjetit će na jedno od nestalih riječkih poduzeća, Brodoprojekt, čiji su djelatnici bili zaduženi za izradu projektne dokumentacije kojom je bananiera postala Galeb. Od podizanja s morskog dna pa sve do kraja 80-ih, u Brodoprojektu su izrađivani nacrti na temelju kojih su izvršene sve rekonstrukcije i remonti ovoga broda. O riječkoj industrijskoj baštini svjedoči i brodska oprema ugrađena na Galeb, proizvedena u poduzećima kao što su Rikard Benčić, Belam, Svjetlost, Rade Končar, Torpedo.
Izložba kustosica Nataše Babić i Eme Makarun može se pogledati do 31. kolovoza 2019.
